Sofija: Ambasador Jović za Euronjuz Srbija o šansi za Srbiju i region da se povežu na nova izvorišta gasa

30. sep 2022.
Gasni interkonektor između Bugarske i Grčke, koji će povezati gasovode ove dve zemlje i koji bi trebalo da doprinese gasnoj diverzifikaciji u regionu, kao i jačanju saradnje u oblasti energetike, biće otvoren sutra, a ceremoniji će prisustvovati i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ambasador Srbije u Bugarskoj Željko Jović je za Evronjuz Srbija rekao da je ključni doprinos novog interkonektora povezivanje sa azerbejdžanskim nalazištima gasa, ali i mogućnost da i Bugarska i ostale zemlje regiona mogu da se snabdevaju i tečnim prirodnim gasom iz neke od zemalja koje njima raspolažu.

"Ne samo za Bugarsku, već i za sve zemlje regiona, važna je mogućnost povezivanja na azerbejdžanska izvorišta gasa - Šar Deniz 1 i Šar Deniz 2. Pored azerbejdžanskog gasa, koji gasovodom prolazi putem Južnog gasnog koridora, odnosno putem tri ključna gasovoda (Južno-kavkaski, TANAP i TAP), postoje i drugi izvori, koji nisu ništa manje bitni. To su izvori iz Katara, Saudijske Arabije, SAD, ali se ovog puta radi o tečnom prirodnom gasu za koji je potreban transport brodovima sa jedne strane i sa druge strane terminali za njegov istovar i za regasifikaciju", rekao je Jović.

Ambasador je istakao da će i Srbija vrlo brzo, koristeći bugarsku gasnu infrastrukturu, odnosno završetkom interkonektora Srbija-Bugarska, praktično moći da koristi isto ovo što danas Bugari posredstvom grčke infrastrukture mogu da rade, da dobija gas iz azerbejdžankskih izvorišta, kao i mogućnost korišćenja TNG. On je dodao da se očekuje da će naš interkonektor biti završen sredinom sledeće godine.

Izgradnja terminala za LNG u grčkoj luci Aleksandropolis, koja je počela u maju, ima za cilj smanjenje zavisnosti ovog dela Evrope od ruskog gasa, a veza sa Srbijom bi trebalo da bude gasna interkonekcija Niš-Dimitrovgrad, čija je izgradnja između Srbije i Bugarske počela u februaru. Srbija je trenutno, kao i većina evropskih zemalja, zavisna od jednog dobavljača gasa iz Ruske Federacije, iako imamo dva pravca snabdevanja, preko Mađarske i Bugarske. Ovaj projekat trebalo bi da omogući Srbiji diverzifikaciju, odnosno mogućnost korišćenja gasa iz drugih izvora.

Gasovod će u našoj zemlji biti dug 109 kilometara, a ukupna dužina dvosmernog gasovoda kroz Srbiju i Bugarsku je 170 kilometara. Vlada Srbije je ranije saopštila da je projektovan za kapacitet od 1,8 milijardi kubnih metara gasa godišnje, kao i da je rok za završetak radova oktobar 2023. godine.

Vrednost projekta je 85,5 miliona evra, od čega je 25 miliona kredit Evropske investicione banke, 49,6 miliona evra su bespovratna sredstva iz IPA fonda EU, a preostalih oko 11 miliona evra biće obezbeđeno iz budžeta Srbije i sredstava Srbijagasa. Pored Srbije, i Bugarska je za izgradnju gasovoda na svojoj teritoriji od Evropske komisije dobila grant od 27,6 miliona evra.

Balkanski tok, kojim se ruskim gasom snabdeva i Srbija, prolazi kroz Bugarsku, iako ova zemlja ne kupuje više taj gas, jer je uvela sankcije Rusiji, ali Jović kaže da gas i dalje prolazi i napominje da smo mi kao država potpisali konkretne ugovore i sa Rusijom kao dostavljačem i sa Bugarskom kao tranzitnom državom.

"Da li će gas proticati ili neće ne može biti predmet nekih obećanja i usmenih dogovora, već je on striktno regulisan važećim i vrlo jakim međunarodno-pravnim ugovorima. Sa Republikom Bugarskom imamo izuzetnu saradnju kada je u pitanju energetika, pa i realizacija određenih konkretnih infrastrukturnih projekata i ne očekujem da dođe do bilo kakvog problema kada je u pitanju protok gasa od Rusije preko Balkanskog toka ka Republici Srbiji", poručio je ambasador Jović za Euronjuz Srbija.

Izvor: Euronjuz Srbija