Intervju ministra Selakovića za Večernje novosti povodom godinu dana rada Vlade

27. okt 2021.
Za nama je godina u kojoj je Srbija, kao mala ali ponosna zemlja, rešena da ljubomorno čuva svoju političku samostalnost i vojnu neutralnost, bila prinuđena da se za svoje interese bori u jednom složenom i problemima bremenitom političkom okruženju.

Uspeli smo, međutim, da uradimo mnogo na međunarodnom planu: da se izborimo da se naša reč čuje i da se naši državni i nacionalni interesi uvažavaju kao legitimni. Učvrstili smo i obnovili mnoga stara prijateljstva, a sa nekim državama, sa kojima u prošlosti nismo uvek imali skladan odnos, postavili smo temelje za izgradnju bolje saradnje. Posebna pažnja posvećena je odnosima u regionu, a naš odgovor na provokacije bile su ekonomske inicijative regionalnog povezivanja koje svima mogu da donesu dobro. Srbija će nastaviti da nastupa kao uspešna država i kao stub stabilnosti i lokomotiva ekonomskog razvoja regiona.

Ovako šef diplomatije Nikola Selaković, u intervjuu za "Novosti" sumira rezultate ministarstva na čijem je čelu, uoči prvih godinu dana rada Vlade, a tokom kojih je ubeležio čak 354 susreta sa stranim zvaničnicima, između ostalog sa 16 predsednika, 10 premijera i 110 ministara spoljnih poslova.

Ulazimo li u foto-finiš pritisaka na Srbiju da prizna Kosovo i gde je manevarski prostor za našu državu?

- Svako ko misli da može kosovsko-metohijski problem da reši tako što će Srbiji "zavrtati ruku" i terati je da prizna jednostrano proglašenu nezavisnost, grdno se vara. Niti će to rešiti taj problem, a još manje će Srbija tako nešto da uradi. Koliko god da je manevarski prostor za našu državu uzak i mali, toliko je veća naša rešenost da se svom snagom borimo za zaštitu državnih interesa na KiM, za prava srpskog i drugih nealbanskih naroda, prava SPC, za očuvanje naše verske, kulturne i istorijske baštine.

Jesu li tačne informacije da velike zapadne sile, pogotovo SAD, žele da se pitanje Kosova završi do kraja 2022?

- Sve to što neko smatra rešenjem, podrazumeva saglasnost zvaničnog Beograda. Naš stav po tom pitanju je vrlo jasno izneo predsednik Aleksandar Vučić, mi kao članovi vlade i premijerka taj stav sledimo. Ako neko misli da je kompromisno rešenje u kome ćemo mi prihvatiti nešto kao rešeni status - to niti je kompromisno rešenje, niti je uopšte rešenje. I mi na to ne pristajemo.

Da li novi američki ambasador Kristofer Hil dolazi u Beograd da završi započeto devedesetih - da se konačno odvoji Kosovo, a RS utopi u BiH?

- Videćemo kako će Hil delovati kada preuzme dužnost. Ali, niti su ovo devedesete, niti su na vlasti ljudi koji su bili tada. Srbija je danas ne samo jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi već i država koja je sidro, stub stabilnosti u ovom delu Evrope. Za Srbiju je važno da, pored toga što ostaje na evropskom putu i gaji i unapređuje stara prijateljstva i partnerstva, odnose sa SAD uzdigne na viši nivo. Naši 140 godina dugi diplomatski odnosi jesu zalog za budućnost i nada da je takve odnose moguće stvoriti.

Koliko su tome prepreka naši dobri odnosi sa Moskvom, što nam stalno zameraju iz Vašingtona?

- Srbija vodi samostalnu i nezavisnu politiku, a sve odluke se donose u Beogradu. Naravno da se takva politika ne dopada uvek svima. Nastavićemo ljubomorno da čuvamo i unapređujemo tu multivektorsku spoljnu politiku i ne vidim zašto bi ona bila smetnja za saradnju sa bilo kim.

Hoće li Beograd tražiti da se i Moskva direktno uključi u pregovore o Kosovu?

- Svako rešenje do kojeg bi se došlo mora da prođe i Savet bezbednosti UN. A tamo sede i predstavnici Moskve i Pekinga, koji za razliku od zapadnih država imaju drugačije stavove po ovom pitanju. Sada se dijalog Beograda i Prištine nalazi pod okriljem EU, kao glavnog garanta da će se ono što će se dogovorom postići i ispuniti.

Da li će Priština ponovo pokušati da postane članica Unesko ili neke druge međunarodne organizacije?

- Mi u svakom trenutku delujemo kao da će oni to sutra učiniti. Moramo da budemo spremni na takav faktor iznenađenja, a onda u skladu sa tim i da preduzimamo odgovarajuće mere i vučemo poteze.

Znači li to da će biti aktivirana otpriznavanja Kosova? Spekuliše se da je bar 10 država spremno na taj korak...

- Mislim da ima i mnogo više zemalja koje su voljne da svoje pozicije oko KiM preispitaju. Mi nećemo povući prvi potez, jer bismo odmah bili proglašeni za provokatore. Štaviše, bili smo spremni i da nastavimo moratorijum na lobiranja za priznavanja i otpriznavanja dogovoren Vašingtonskim sporazumom, ali u Prištini ne postoji dobra volja za poštovanjem bilo kog sporazuma.

Nedavno ste bili u poseti Vatikanu. Može li papa uskoro doći u posetu Srbiji?

- Sveta Stolica određuje spoljnopolitičku agendu poseta svoga poglavara na osnovu komunikacije sa dominantnim hrišćanskim zajednicama u pojedinim zemljama. To znači da je realizacija papine posete Srbiji usko vezana i za glas SPC. Uveren sam da će dve crkve po tom pitanju ostvariti komunikaciju i razgovarati. Za nas je važno to što ministar spoljnih poslova Svete Stolice nadbiskup Galager, sa kojim sam razgovarao u Vatikanu, 22. novembra dolazi u Beograd. Oni imaju principijelan stav nepriznavanja kosovskog separatizma kao državnosti i njihova podrška Srbiji znači izuzetno mnogo.

Kako gledate na optužbe, pogotovo iz regiona, da je i obeležavanje godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih u Beogradu u funkciji stvaranja "srpskog sveta"?

- Zaista ne vidim kakve veze ima jedno s drugim. Ponosni smo na to što smo uspeli da organizujemo verovatno najveći multilateralni skup u Evropi u ovoj godini, i to u vreme pandemije. Predsednik Vučić je pozvao predsednike svih nekadašnjih jugoslovenskih republika da prisustvuju tom skupu, a ja sve ministre spoljnih poslova. Došla su tri zamenika ministara iz Slovenije, Hrvatske i Severne Makedonije, dok iz Bih i Crne Gore nije bilo predstavnika na tom nivou. Svako je imao šansu, i po meni je ona bila sjajna, da se na jednom mestu, a da to nije Njujork, vidite sa 37 šefova diplomatija država iz udaljenih krajeva sveta.

Rekli ste da u stalnim napadima na predsednika Vučića i Srbiju ima i nedozvoljenog inostranog mešanja. Na koga ste mislili?

- Vučić smeta zbog toga što Srbija više nije na kolenima već je danas neuporedivo politički stabilnija, pravno uređenija i ekonomski snažnija država, koja je zamajac razvoja regiona. A kao takva država, bez ikakve dileme, može da odgovara samo sebi i srpskom narodu, ma gde on živeo. Onaj kome takva Srbija ne odgovara, radiće sve što može da sruši onoga koji je glavni razlog toga što je Srbija danas takva kakva jeste, a to je predsednik Vučić.